gay dads and gay dating sites - Akuzativa un dating

SINTAKSA Uvodna rijec 391 Sintaksa imena 392 Odredeno i neodredeno ime 392 Vlastita imena 393 Licne zamjenice 396 I - Rastavljene licne zamjenice 398 II - Spojene licne zamjenice: 401 a) U nominativu 401 b) U genitivu... 1) Uil Jii'w Jjj J- (bucni suglasnici) ujedinjuju J$*$ i iilz S\, a to su ustvari cetiri ploziva: ^-b^-ii-ti-qi jedna afrikata: r - g- Taj njihov bucni zvuk (ualkl D narocito je jak kada su oni na kraju rije£i u pauzi, pa se to tada naziva t/Js iiili ; on je u sredini rijcci slabiji, te se zato zove: i/J-l^ liili . Ovo "h" zove se: c Xl~ Jf = t u (pauzalno "h"), koje se dodaje i u slucaju kada neki dugi krajnji vokali ill nefleksioni kratki vokali ne bi smjeli otpasti u pauzi, jer bi tada rijef postala nejasna, npr.: o G^itj (kakvog ili fuda! Najzad, usljed pauze mofe dod do udvajanja Q ,.'^; li) posljednjeg suglasnika neke rijed, pa tako u pauzi moze npr., glasiti: jjli. Medutim, za razliku od rijed, oni rijetko mogu imati prava samostalna zna£enja, iako pojedini od njih istodobno mogu imati vise znacenja; dalje, morfemi ne mogu proizvoljno mijenjati svoje mjesto u rijedma i govornom nizu, a osim toga, neki od njih su, takored, sasvim bez (odredenog) znacenja. Postoje neke osobine suglasnika koje nemaju sebi suprotnih pojava, koje demo sada ukratko spomenuti. Dakle, u starom arapskom jeziku ne dolazi uvijek do potpunog odbacivanja (tzv.: ^j CJji) krajnjih vokala, nego se oni mogu reducirati u odredeni ultrakratki vokal, kao Sto se pokazalo u navedenim primjerima. Ona ispituje vrste (katcgorije) rijed CJi CJff Ol), tvorbu (j_jj5L;) njihovih oblika, te promjene koje kod njih nastaju, bilo kad su same, bilo kad dolaze uz druge rije£i u govornom nizu. Rijed, pak, u morfoloskoj analizi mogu se razlagati dalje na morfeme (,— ijj-*) koji su najmanje jedinice ljudskoga govora, s nekim odredenim zna Cenjem. Predikat cestice "if za opdenito nijekanje 433 Kongruencija subjekta i predikata 433 I - Slaganje u glagolskoj recenici 433 II - Slaganje u imenskoj recenici 434 B - Akuzativi 436 a) Opel objekt 436 b)Objekt 438 c) Akuzativ mjesta i vremena 439 d) Akuzativ uzroka ili svrhe 441 e) Akuzativ pratnje 442 f) Akuzativ stanja 442 g) Akuzativ specifikacije 443 h) Akuzativ izuzimanja 444 i) Predikat glagola Jl S" i njemu slicnih 444 j) Subjekt Cestice Dj i njoj slicnih 445 k) Subjekt Cestice V za opdenito nijekanje 446 i) Predikat Cestica U i V u znacenju ^-J 446 GENITIVI 447 A - Cenitiv iza prijedloga 447 a) Prvobitni prijedlozi 448 b) Glagolski prijedlozi: \j S- t SG- 1 (a* 466 c) Imenski prijedlozi 467 Osvrt na prijedloge 494 B - Genitiv u genitivnoj vezi 497 I - Prava aneksija 498 1) Aneksija zavisnosti 498 2) Aneksija kvalifikacije 498 II - Neprava aneksija 499 III - Znafienja odredbenice 501 IV - Sintaksi£ke osobitosd aneksije 504 V - Zamjena aneksije drugim konstrukcijama 506 VI - Neke osobitosd upotrebe aneksije 508 VII - Stereotipni izrazi u aneksiji 510 SPOREDNI DIJELOVI RECENICE 512 1. kudenje 546 3) Glagoli divljenja i cudenja 548 E - Pomodni glagoli 550 I - Pocetni glagoli , 550 II - Glagoli iminencije 550 III - Glagoli nade 551 IV - Glagoli postojanja 552 Temporalne i modalne vrijednosti glagola . Izri Cne (deklarativne) receniee 636 Infinitivne receniee 636 8. To su svi suglasnici osim onih sedam navedenih kao: j£&u J», kojima neki kasniji arapski gramati Cari dodaju jo S i: j- - h i p- ' (faringale).

Za Sibawayha su ova cetiri konsonanta (^ ja J» i), dakle: stisnuti (presovani - ij^J=J). d'-N*i ima izvjesnu vezu s pojmom tcrmina j LJa Yi.

Tada je glas stisnut (jjj Uk J.) u prostoru izmedu jezika i mehkog nepca, ve C prema mjestu tvorbe tih pojedinih konsonanata.

Ako su grama ti^ki morfemi ujedno i slobodni, te vrse razne sintakskke funkcije, vezudi rijeci u vece semantidce cjeline, onda se oni zovu gramatikalnim rijecima ili cesticama (partikulama, oiot), kao Sto su u arapskom, npr., veznici: ul - riglun = noga, a ona u mnozini ima osnovu: ji-ji - 'argul - (npr. Afiksi koji mijenjaju samo gramaticke funkcije leksema ll*- ^ *-* ix^$ (npr., padezni nastavi: -un, -in, an) nazivaju se: fleksioni afiksi.

U arapskom jeziku smatra se da su to korijenski suglasnici (radikali), npr. Kada, pak, morfem oznacava neku gramati£ku funkciju rijeci, naziva se grama ti£kim, kao Sto je, npr., sufiks - un za oznaku nominativa (imenica, pridjeva, i dr.), u rijecima: ^-Ui" - kitab-un (knjiga), -l..x^- - gadid-un (= nov) i dr.

Od rijeci izvcdenih iz trilitera 191 deminutiv dobije oblik: j Ijj, a od drugih plurilitera oblik: J-*~j = slina i dr. - Konacno, oblik Jb J moze davati zbirni pojam tod onog oznadenog oblikom: y'Ui), kao sto je u primjerima: - Ay.

197 a) po znacenju 197 b) po obliku 198 c) po upotrebi 199 d) Prirodni zenskirod prema mu Skom 199 II - Imenice zajednickog roda 201 III - Rod pridjeva (iparticipa) 203 a) ztenski rod pridjeva 203 b) Pridjevi zajednickog roda 204 BROJ IMENA 205 I - Tvorba oblika dvojine imena 205 II - Tvorba oblika mnozme imena 208 A - Pravilna mnozina m. roda „ 209 C - Nacin tvorbe pravilne mnozine imena 210 D - Nacin tvorbe nepravilne mnozme imena 212 E - Nepravilne mnozine vi Sekonsontskih imena 226 Plurali od kvinkvilitera, i si 229 Mnozme odn. -at 230 Posebni nepravilni plurali 230 Plural od plurala 230 Neke napomene o pluralu uopce 231 BROJEVI 233 1. »_j-^Ji' jr j JUj), morfoloski slican prethodnom, a sastoji se u tome da se deminutiv ne i2vodi iz konkretnog oblika neke rijedi, nego tako da se uzme njen korijen, pa se od njega derivira, deminutiv za nju.

194 5) i Jl JJ - ozna£ava raznolike sprave, orude, instrumente i si., npr.: i*L^- = drlja£a; o Lj = tenk; l*-\Js = biciklo; Sj L_- = automobil; i\jh = koplje, krstarica; ij£ = avion; Csly- - podmornica; ij Ual = pipeta; alembik i si.

= mjesina (za vodu); ^0 = odijelo; fli J ='uzda; .3UJ = pokrivad i dr.

124 1) Nosni suglasnik: m- ^ 124 2) Nosni suglasnik: n- j 124 HI - Treperavi suglasnici 125 Treperavi suglasnik: r - _, 125 IV - Polusamoglasnici 126 1) Polusamoglasnik: w - i 127 2) Polusamoglasnik: y - JJ! 10) J-*i - oznacava (kao i JL*i) glasove, npr.: j Jj - rika (lava); J^U nji Stanje, zujanje; = sitno koracanje (starca); i_~~gi - buktanje, plamsanje, itd.

120 B -Zvonki suglasnici 121 I - Boeni suglasnik: I - J 121 II - Nosni suglasnici . - Ovaj oblik oznacava i boje: i^j- - crvenilo; ij^3J~ = zelena boja; ilj j = plavetnilo; iis"j = crnkasta boja; Syw = zutilo itd. komadide onoga Sto sadrzi osnovni pojam doticnog korijena, npr.: s V-U- - ugarak, glavnja; i Lzs- = (u)dio; siy- - krpa; iiy = sekta; a'ili = komad (jetre, i dr.); il_Li = odlomak; 3j f = komadi C, fragment; ~£j* = mlaz (jomuze) itd.

543 V Glagoli s indirektnim objektom 543 VI - Brojcani glagoli 544 D - Glagoli sa sintaksiddm osobitostima 545 1. S neodredenim antecedentom 632 I CKAMAT1KA A1WPSKOG JEHKA XIV 2. Prema tome i Xi Li konsonanti su ovi: ^jo - s, jt - d, 1), a zatim jos: j- - h, j- - g, J - q (uvulari - £J3).

Tags: , ,